Zaštita i turizam

Turistička funkcija Nacionalnog parka Plitvička jezera proizlazi iz smisla postojanja nacionalnog parka kao zaštićenog područja, a to je zaštititi osobite prirodne i kulturne vrijednosti od nacionalnog i međunarodnog značaja radi znanstvenog, obrazovnog i rekreacijskog korištenja. Bez posjetitelja kojeg dovodi turizam taj se smisao gubi. Turizam u parku danas, produkt je njegovih razvojnih epoha u prošlosti.


Plitvička jezera počinju se u literaturi spominjati još u 16.st. Unatoč tome, ona sve do polovice 19.st. zbog povijesnih okolnosti ostaju slabo poznata. U tom razdoblju posjećuju ih tek rijetki putnici i prolaznici avanturisti. Zbog nesigurnosti i blizine turske opasnosti ovaj se romantični, tada gotovo divlji kraj u onovremenim spisima naziva „Vražji vrt“- „Hortus diabolus“.


Smirivanjem stanja na Austrijsko-turskoj granici u 19.st. kraj Plitvičkih jezera postaje zanimljiv ponajprije vojnim zapovjednicima. Započinju i opširnija topografska snimanja Plitvičkih jezera i s otkrivanjem njihove ljepote brojni uglednici hrle doživjeti njihov sklad. Putopisci, povjesničari i književnici u svojim djelima opisuju njihove ljepote.


Na inicijativu i financijskim sredstvima vojnih časnika, 1861./1862.g. gradi se prvi objekt za smještaj putnika prozvan Turističkom, Putničkom ili Carskom kućom. Kuća iz početka ima samo 3 sobe i proširuje se nekoliko puta, a naročito za boravka kraljevne Štefanije 1888.g. U članku „Sa Plitvičkih jezera“ iz 1890.g. njegov autor navodi svoje utiske iz Putničke kuće: „Tu je piletina i janjetina, dobro vino i pivo pa kisela voda rogatačka, a sve jevtino, čisto i ukusno. Ovamo neka dolaze naši ljudi, koji su željni okrepe u zelenoj šumi, neka ovdje svoj novac potroše i ne traže u tuđini ono, što im domovina daje“. Prva značajnija ugostiteljska ponuda oformljuje se krajem 19.st.


Početak razvoja turističkih putovanja na Plitvička jezera vezan je za kraj 19.st. i aktivnosti Društva za zaštitu i poljepšavanje Plitvičkih jezera u Hrvatskoj osnovanog 1893.g. u Zagrebu na inicijativu prof.dr. Gustava Janečeka. Društvo čiji su članovi redom pripadnici tadašnjeg znanstvenog i kulturnog kruga (Gustav Janeček, Katarina Milka Trnina, grofovi Pejačevići i dr.) prvo je značajnije krenulo u formiranje turističke ponude i započelo rad na polju motiviranja dolaska posjetitelja na Plitvička jezera. U svojim pravilima Društvo po prvi puta u plitvički prostor uvodi planski pristup izgradnji turističke infrastrukture u želji da se ona prikažu što većem broju posjetitelja. U razdoblju od 1894. do 1896.g. ono gradi hotel sa 28 soba u stilu krajiških čardaka ponad jezera Kozjak, a za vožnju po Kozjaku nabavlja dvije lađe. Uređuju se staze, putovi i odmorišta, postavljaju putokazi i natpisi, klupe i svjetiljke. Društvo izrađuje i distribuira plakate o Plitvičkim jezerima, a u domaće i strane tiskovine uvrštava članke o njima. Brojne staze i putovi unutar prvobitnog sustava obilaska jezera prozvani su po članovima Bečke carske obitelji od kojih su mnogi kao nadvojvoda Josip, car Franjo I i carica Karolina Augusta, kraljevne Štefanija i Doroteja posjetili Plitvička jezera pa tako nastaju Dorotejin put kanjonom Donjih jezera, Štefanijin put obalom jezera Kozjak, Štefanijin otok na jezeru Kozjak, Prinčev put uz Veliku Poljanu do jezera Kozjak te Veliki brod odnosno pristanište na Kozjaku.


1891.g. Plitvička jezera prvi puta su cestovno povezana iz smjera Karlovca. Jedna od simboličnih godina je i 1894. kada je broj posjetitelja narastao na 1.000.


Sve veći opseg prodaje i mijenjanje izgleda prostora jezera navodi Društvo da 1916.g. predloži Hrvatskom saboru izradu Zakona o zaštiti Plitvičkih jezera i njihovom proglašenju nacionalnim parkom što je i učinjeno. Na početku, Zakon je obnavljan svake godine.


Nakon niza znanstvenih istraživanja, a posebno onih dr. Ive Pevaleka koji je prvi obrazložio fenomen nastanka sedre i formiranja jezera 1928.g., potpuno sazrijeva svijest o potrebi proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom. Iste godine ona su zajedno sa Štirovačom na Velebitu godišnjim financijskim zakonom proglašena prvim hrvatskim nacionalnim parkom. Nažalost, ta zaštita nije zaživjela i trajala je tek godinu dana.


Između dva svjetska rata nema značajnijeg turističkog razvoja, a izvršen je i pokušaj parcelacije jezerskih zona u svrhu intenzivnije izgradnje koja na sreću nije uslijedila.Nakon drugog svjetskog rata i proglašenja nacionalnim parkom 8. travnja 1949.g., opći val razvoja turizma zahvaća i prostor Plitvičkih jezera i turizam postaje djelatnost koja će valorizirati ovo relativno sačuvano remek- djelo prirode. Razvoju turizma sve se više pristupa planski i 1950.g. radi se prvi regionalni plan uređenja koji je regulirao način izgradnje staza i mostova za posjetitelje, kao i objekata, uz uvjet da se zadrži dojam netaknute prirode. U razdoblju 1954.-1958.g. gradi se hotel Plitvice te niz drugih objekata od kojih je posebno zanimljiv tkzv. Objekt 99, odnosno raskošna Vila izvor sagrađena za Tita koji je u njoj boravio nekoliko puta.


Šezdesetih godina 20.st. podignut je sustav drvenih staza i mostića, a sedamdesetih su kupljena dva vlaka koji uz elektro brodove na jezeru Kozjak prirodu još više približavaju posjetiteljima.


U cilju zaštite prostora od izuzetne vrijednosti 1979.g. Plitvička jezera su uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske prirodne i kulturne baštine. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. st. zabilježen je najintenzivniji rast broja posjetitelja i gradnje novih kapaciteta.


Poslije Domovinskog rata za vrijeme kojeg je područje nacionalnog parka bilo nepristupačno njegovim posjetiteljima, a turistička infrastruktura uvelike uništena, turizam u nacionalnom parku je vrlo brzo ponovo zaživio. U 2006.g. posjetilo ga je preko 860.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.


Plitvička jezera svjetski su biser neprocjenjive vrijednosti. Njihova specifična ljepota utočište je ljubiteljima prirode i inspiracija umjetnicima, a jedinstvenost i bogatstvo prirode okupacija znanstvenicima. Današnja ponuda Plitvičkih jezera omogućuje posjetiteljima da ga vođeni odabranim programom obilaska upoznaju kroz aktivnosti koji uključuju pješačenje, vožnju električnim brodom i panoramskim vlakom, fotografiranje, veslanje, planinarenje i skijanje. Sve ove aktivnosti i smještaj u suvremeno opremljenim hotelima omogućuju posjetiteljima da se zadrže nekoliko dana u ovom neobično lijepom kraju. Hotel Jezero*** raspolaže sa 229 soba, hotel Plitvice** sa 51 sobom, garni hotel Bellevue** sa 70 soba, hotel Grabovac*** sa 31 sobom. Važan element ukupne smještajne ponude Parka je i kamp Korana smješten na platou ponad kanjona rijeke Korane. Unutar obilaznog područja jezerske zone posjetiteljima su na raspolaganju brojni buffet-i i caffe-i te restoran Poljana. Na južnom ulazu u Nacionalni park smješten je restoran Borje sa kvalitetnom kuhinjom i atraktivnom lokacijom. Unutar ugostiteljske ponude Parka, najistaknutije mjesto svakako zauzima restoran Lička kuća s bogatom ponudom tradicionalnih jela i svojom jedinstvenom arhitekturom.


Zadatak je institucije nacionalnog parka da što je više moguće ovom dragocjenom resursu omogući nesmetan prirodni razvoj i ujedno njegove ljepote približi svakom posjetitelju uz potrebne mjere predostožnosti radi očuvanja njegove prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Taj složeni zadatak iziskuje maksimalan napor svih koji rade u parku, ali i podršku najšire javnosti. Vjerujemo da ona, za ovu svjetsku baštinu, neće izostati.