Južna Dalmacija - Kolijevka povijesti i kulture, bogatog naslijeđa i šarma
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je županija u Republici Hrvatskoj i teritorijalno je organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno pet gradova - Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen te 17 općina - Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte se nalazi u gradu Dubrovniku.
Prostor županije čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomske cjeline: relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka, od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka, te prostor donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.
Prostor je prekinut državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom i samo na području donjoneretvanske doline ima prirodnu vezu s unutrašnjošću i spoj prema sjeveru i panonskom dijelu Hrvatske.
Obalna duljina je vrlo razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama egzotične ljepote do otvorenom moru izložene strme obale s klifovima što ovu županiju čini jednom od najljepših područja na Sredozemlju. Nekoliko tisuća godina prije Krista, prema nekima 6000, a prema drugima 3000 do 2000 g. pr. K., odvijao se život na području bliže okolice Dubrovnika.
Postanak grada gubi se u mutnim tokovima povijesti, legende se prepliću s povijesnim činjenicama, a sačuvanih zapisa iz tih pradavnih vremena i nema ili ih ima toliko malo da ostaje još mnogo posla i povjesničarima i arheolozima da rasvijetle mnoge pretpostavke o postanku Dubrovnika. Jedno je sasvim pouzdano - Dubrovnik je stari grad, na tim svojim kamenim strminama podiže se već najmanje 14 stoljeća.
Prethodio mu je još mnogo stariji grad Epidaurum, koji se razvijao na mjestu današnjeg Cavtata, 18 kilometara jugoistočno od Dubrovnika. Epidaurum je do trenutka svoje propasti u 7. stoljeća postojao najmanje 10., a možda i više od 12. st. Burna povijest na europskom kontinentu potkraj 18. i početkom 19. st. izmjenila je povijesnu kartu Europe. Dva vijekovna rivala - Dubrovnik i Veneciju, umirile su Napoleonove trupe.
Povijest Župe
Župa dubrovačka je prostor na kojem je život ljudi počeo u starijem neolitu od oko 6000 do 4000 godina prije Krista. Kod mjesta Dubac pronađen je kameni jezičasti klin koji se čuva u Dubrovačkome muzeju. Najstariji poznati stanovnici župe bili su Ardijejci, ilirski ratnički narod koji je ovdje živio u 4. st. pr. K. i ostavio tragove svoje prisutnosti. Iz tog su vremena utvrde na strateškim mjestima - ilirske gomile, zapravo pretpovijesne grobnice s jednim ili više grobova koje su, unatoč prohujalim stoljećima, sačuvale izvorni oblik.
Tragovi prošlosti na Korčuli
Otok Korčula bio je nastanjen već u pretpovijesti, a tragovi pradavna života otkriveni su na više mjesta. Najstariji se nalazi kamenih noževa iz neolita nalaze na otočiću Badiji. Najbogatije i najbolje istraženo je neolitsko nalazište Vela Špilja u Veloj Luci. Tu je istraženo više slojeva pradavnog života s ognjištem, ulomcima keramike, grobovima (5000. - 3000. pr. K.).
Nasljeđe
Kominate su autohtona i jedinstvena građevinska forma razvijene stambene arhitekture Konavala. To su žbukana krovišta piramidalnih formi koja se grade konzolastim ispuštanjem kamena. U selima Donje Bande ima čak 18 registriranih spomenika.
Informacije:
Površina: 9272 km2
Broj stanovnika: 122.870 (2001.)
Temperatura mora: od 18 do 24 stupnja, slanost 38 posto
Najduća rijeka: Neretva (hrvatski dio 20 km)
Administrativni centar: Dubrovnik (43.770 stanovnika)
Južna Dalmacija zbog svog zemljopisnog položaja i povijesno-političkih zadanosti još je uvijek ostatku Hrvatske najteže dostupna regija s obzirom na to da do nje hrvatskim tlom još nije doprla ni željeznička pruga, a do kraja ni planirana moderna autocesta. Pelješki most još je jedna veza koju s nestrpljenjem očekuju. No, prometnu sliku zato donekle popravljaju zrakoplovi, brodovi i trajekti...
Zrakoplovom
Jedini aerodrom u Južnoj Dalmaciji Zračna je luka Dubrovnik, udaljena 22 kilometara od središta grada, kraj Čilipa. Nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines trenutno iz nje leti direktno do tri domaće lokacije - Split, Osijek i Zagreb (najpovoljnija cijena leta u jednom smjeru na tim se linijama trenutno kreće negdje oko 400 kuna).
Do Dubrovnika od početka travnja do sredine listopada lete i brojne inozemne kompanije, među kojim su i Dubrovnik Airline, British Airways, Spanair te niskobudžetni EasyJet i Germanwings pa je i Južna Dalmacija tijekom ljeta na taj način zračnom linijom odlično povezana s gotovo svim značajnijim europskim zračnim lukama.
Automobilom
Do Južne Dalmacije, iz većeg dijela Hrvatske najpraktičnije je doći osobnim automobilom. Primjerice, od Zagreba do Dubrovnika najjednostavnije, najbrži i najkraći put svakako je onaj preko Karlovca i Bosiljeva Dalmatinom, a kad nje nestane, starom Jadranskom magistralom. Dakako, postoje i brojni alternativni pravci koje mnogi putnici koriste zbog recesije, kao i želje da izbjegnu ljeti česte zastoje na naplatnim kućicama.
Oni koji vode računa o svakom novčiću od Zagreba mogu krenuti Starom karlovačkom cestom, a nakon Karlovca starom cestom D1 preko Slunja, uz Plitvice pa kroz Korenicu, Gračac, Knin, Sinj, Šestanovac... Svi oni kojima se ne žuri, a žele putem uživati i u pejzažima, do Karlovca mogu preko Pisarovine, a nakon Karlovca Julijanom preko Josipdola, Otočca, Gospića, Gračaca, Benkovca, Vrpolja, Trogira, Omiša... Oba puta su vremenski dulja od Dalmatine, ali uštede novca su znatne. Stanovnici Sjeverne Hrvatske, pak, na te se pravce mogu priključiti preko Zagreba, no njima je svakako zanimljiv i prečac do Dubrovnika kroz Bosnu i Hercegovinu, preko Sarajeva i Mostara.
Brodom
Morem je Južna Dalmacija, odnosno Dubrovnik, redovnim trajektnim linijama povezan s Rijekom, Splitom i otokom Hvarom, a iz Dubrovnika isplovljava i međunarodna trajektna linija za talijanski Bari. Unutar regije brodska i trajektna povezanost solidna je, posebno u turističkoj sezoni.
Vlakom
U Južnu Dalmaciju željeznička pruga dopire samo iz Bosne i Hercegovine - i to iz smjera Sarajeva preko Mostara do Ploča. Ploče su redovnim dnevnim direktnim željezničkim linijama povezane s Metkovićem, Sarajevom i Zagrebom (preko Mostara i Sarajeva). Od Ploča do Zagreb vozi se trinaest i pol sati, a karta stoji 312 kuna.
Autobusom
Sve turističke destinacije Južne Dalmacije solidno su povezane brojnim autobusnim linijama s drugim mjestima u regiji, kao i s ostatkom Hrvatske. Najjeftinija karta na relacijama Dubrovnik - Zagreb (putuje se oko 10 sati) i Dubrovnik - Zadar (8 sati) stoji oko 200 kuna, do Rijeke karta stoji oko 400, a do Korčule i Orebića oko 100.
Dubrovnik je redovnim direktnim autobusnim linijama povezan i s Mostarom, Međugorjem, Sarajevom, Zenicom, Trebinjem, Tuzlom, Herceg Novim, Kotorom, Budvom, Podgoricom, Beogradom (preko Ploča), Skopljem, Trstom, Ljubljanom, Frankfurtom i Münchenom.
Kako po regiji:
Južna Dalmacija nema lokalnih zračnih putničkih veza, pruga dira tek Ploče, pa je najbolji način za kretanje po regiji onaj na četiri kotača (za otoke, dakako, u kombinaciji s brojnim trajektnim i brodskim linijama).