Sjeverna Dalmacija proteže se od otoka Paga na sjeveru do grada Primoštena na jugu. Primorje je odijeljeno od zaleđa visokom planinom Velebit, a zatim se nastavlja krševita zaravan Bukovice te valovita i niska ravnica Ravni Kotari. Područje Sjeverne Dalmacije je od davnine naseljeno, što dokazuju mnoga antička naselja, rimski povijesni spomenici i očuvana središta srenjovjekovnih mjesta.
Apartmani, sobe, pansioni i privatni smještaj obuhvaćaju najveći dio smještajnih kapaciteta u Sjevernoj Dalmaciji. Zbog velikog razvoja turizma, velika je ponuda ostalih turističkih sadržaja: restorani, konobe, caffe barovi, hoteli i kampovi.
Sjevernodalmatinski otoci se uvršćuju u najrazvedenije i najbrojnije otoke u Hrvatskoj. Djele se na Zadarsku i Šibensku otočnu skupinu. U tom području ima oko 500 otoka i otočića, a poznatiji otoci u Sjevernoj Dalmaciji su otok Pag, otok Ugljan, Silba, otok Vir, otok Murter, otok Pašman, otok Krapanj, Iž, otok Zlarin, Molat, te otočna skupina Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica na Dugom otoku. Na mnogim otocima u Dalmaciji vidjet ćete stare kamene zidove – mocire, i između njih masline ili vinograde koje pričaju povijest starih ljudi i mještana o životu otočana.
Sjeverna Dalmacija zbog svojih prirodnih ljepota može izdvojiti tri Nacionalna parka: NP Kornati, NP Krka i NP Paklenica. Nacionalni park Kornati je otočna skupina od 140 otoka, otočića i grebena. Površina im je 320 m2, a 1980. god. proglašeni su nacionalnim parkom zbog jedinstvenih oblika i ljepote. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistoga mora, akvatorija bogatog ribom, Nacionalni park Kornati su pravi raj za nautičare. Nacionalni park rijeke Krke prostire se površinom od 142 m2, a rijeka Krka je krški fenomen, koja, probijajući se prema moru, oblikuje brojna jezera, slapove i brzace. Na otoku Visovcu na istoimenom jezeru, između dva najljepša slapa – Roškog slapa i Skradinskog buka – nalazi se franjevački samostan. Nacionalni park Paklenica, u zaleđu Starigrada, obuhvaća dva kanjona, Veliku i Malu Paklenicu. NP Paklenica je veličanstven krški fenomen , a strme strane kanjona visoke su i do 400m.
Također, u sjevernoj Dalamciji, se nalaze i dva Parka prirode koji se svojim prirodnim ljepotama izdvajaju. To su PP Telašćica i PP Vransko jezero. Park prirode Telašćica je jedan od najljepših i najprivlačnijih za nautičare zaljeva na Jadranu dubok 8 km. U Telašćici se nalazi i poseban prirodni fenomen - slano jezero Mir do kojeg vodi pješačka staza i koje je obično toplije od mora. Park prirode Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Glavna karakteristika je posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog trščaka uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Evropi (224 vrste ptica).
Dalmacija je turistički vrlo razvijena regija s bogatstvom sadržaja za odmor, rekreaciju i zabavu. Veća središta sjeverne Dalmacije su Zadar, Šibenik, Biograd na moru, Vodice, Primošten, Rogoznica, Sv. Filip i Jakov, Skradin, Starigrad – Paklenica, Pirovac. Zbog bogate povijesti u svakom mjestu ćete pronaći komadić prošlosti, a sve to uklopnjeno u sadašnji život mještana.
Otok Pag poznat je po mnogočemu. Delikatesni ovčji sir visoke kvalitete, te Paška čipka, ukrasni vez načinjen od tankog konca, mogu se pronaći jedino na ovom otoku. Čini se da je otok popularan i među marsovcima, dokaz tome u prilog je i tzv. "Paški trokut" neobičan otisak u stijeni. Neka su od stajališta da je otisak napravio NLO. Dođite i proučite osobno!
Jedna od najpopularnijih plaža na Pagu je plaža Zrće. Na plaži se nudi 24 satna zabava u barovima otvorenim tijekom ljetnih mjeseci.
Središte regije je grad Zadar grad burne povijesti i iznimne ljepote od nedavno poznat i po jedinstvenoj građevini, morskim orguljama.
Uokolo su smješteni nacionalni parkovi Paklenica, Krka i Kornati- jedno od najrazvijenijih otočja na svijetu i česta destinacija nautičara.
Parkovi prirode u regiji su Telašćica i Velebit. Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne i divljim strmim klifovima s druge strane. Prava harmonija suprotvosti. Planina Velebit je najduža planina u Hrvatskoj, idealna za zaljubljenike planinarenja i alpinizam.
Na ušću rijeke Krke dočekati će vas grad Šibenik poznat kao grad kamenih kuća i ulica u čijem se centru nalazi katedrala Sv Jurja, spomenik uvršten u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Zadar, grad svetog Krševana. Zadarski poluotok, današnje središte grada, prepuno je ostataka kultura koje su se smjenjivale tijekom stoljeća, a svaka je ostavila nekog traga. Ostaci antičkog Foruma, crkva svetog Trojstva, koja je kasnije dobila naziv po zadarskom srednjevjekovnom biskupu Donatu, romanička katedrala svete Anastazije i druge srednjevjekovne crkve, gradske obrambene zidine, jedinstvena zbirka Zlato i srebro Zadra, stambene zgrade devetnestoga stoljeća - sve to stvara tipično zadarski ugođaj urbanog kolaža u malom mjerilu u koji se nekoć ulazilo kroz renesansna gradska vrata koja je projektirao Michele Sammicheli.
Zadar ne bi mogao funkcionirati bez svoga kopnenog zaleđa, ali bi isto tako bio nezamisliv bez svojih otoka i otočana koji svakodnevno hrle u svoj "grad". I divlja kamena raskoš kanjona Zrmanje nemimoilazan je dio zadarskog zaleđa i jadranskog krajolika s kojim se rijeka i doslovno miješa u prostoru Karinskog i Novigradskog mora. Vrijedi se doista upustiti u oplovljavanje tog arhipelaga, sve tamo od najudaljenije Silbe, preko Oliba i Molata do gradu bližih Sestrunja, Ugljana, Velog i Malog Iža, Dugog otoka i Pašmana. Tko je ikada zaplovio tim brazdama ostao je dulje nego što je planirao, očaran ljupkim malim naseljima, dražesnim školjićima i tužno polupraznim ribarskim mjestima. A finale zadarskog arhipelaga je svakako najveličanstveniji - Kornati, niz od 125 otočića i grebena koji opisuju izdužni bedem okomitih litica prema otvorenom moru, od kojih najviša ima preko stotinu metara.
Sjeverna Dalmacija obuhvaća priobalje s otocima između južnog Velebita i rta Ploče nedaleko od Rogoznice i Bukovie u zaleđu. Povjesno, Dalmacija se prvi put spominje jos u 1. st prije Krista, a ime nosi po ilirskom plemenu Dalmati. Prostorni obuhvat antičko – rimske Dalmacije bio je znatno veći nego današnji. Sjeverna Dalmacija obuhvaća turistička mjesta i otoke zadarskog i šibenskog primorja. Turističu ponudu dalmacije krase brojni hoteli, apartmani, sobe, kampovi, restorani, barovi, te mnogi izleti na kopnu i obali. Među većim gradovima sjeverne Dalmacije su Zadar i Šibenik. Zadar kao turističku destinaciju krase mnogi kulturni spomenici iz prošlosti. Kulturni i povijesni resursi Zadra, te ujedno i turističke atrakcije su Forum Romanum, predromanička crkva Sv. Donata, romanička katedrala Sv. Stošije, 14 metara visoki srednjevjekovni stup srama i mnogi drugi povjesno kulturni resursi koji krase turističku ponudu Zadra. U središtu Zadra nalaze se mnogobrojni barovi i restorani sa specijalitetima iz domaće kuhinje. Drugi veliki grad sjeverne Dalmacije je Šibenik. U turističku ponudu Šibenika ušao je Dječji festival koji se održava jos od 1958. godine. Brojni turisti iz cijeloga svijeta posjećuju nacionalne parkove Kornati, Krke, Plitvičkih jezera i Paklenice. Nacionalni park Krka proglašen je 1985 godine a krase ga brojni slapovi i slapišta što se priljevaju preko barijera. Na Krki su nastala dva protočna jezera, Visovačko i Pruljansko. U zadarskom i šibenskom akvarotiju su brojni otoci, otočići i grebeni. Najveći otoci Pag i Dugi otok, a tu se još nalaze i Ugljan, Kornati, Pašman, Murter, Zlarin. Na otocima se najviše razvio kupališni turizam, ali sve više se razvija i nautički turizam. Od gradova u zaleđu svoju turističku ponudu su dali i gradovi Drniš koji se razbvio na rubu Petrova polja, te Knin kojeg su zbog strateškog značenja često nazivali «ključ Hrvatske». Mnogobrojni hoteli, privatni smjestaj, restorani, stalna su ponuda sjeverne Dalmacije.
Smještena na samom središtu hrvatskog Jadrana, u najrazvedenijem dijelu njegova arhipelaga, s brojem otoka „koliko je i dana u godini“ sjeverna Dalmacija pravi je raj za nautičare i one koji „držeći se kraja“ tragaju za neposrednim doživljajima i ljepotama netaknute prirode i čovjekova tisućljetnog stvaralaštva.
Zahvaljujući smještaju na spoju geografski različitih hrvatskih regija ovdje se kao rijetko gdje drugdje može naći toliko toga na tako malom prostoru. Unutar kojih dvjestotinjak kilometara izmjenjuju se tirkizno prozirno more, smaragdne jezerske vode, snježni planinski obronci, plodna zaravan i škrti krš, drevni gradovi i usamljene otočke uvale. Parkovi prirode i nacionalni parkovi, raznovrsna ugostiteljska ponuda, probrani domaći specijaliteti organski uzgojene hrane, bezbrojne mogućnosti aktivnog odmora i izletničkih programa svrstavaju Zadar, Šibenik, koji se odlikuju jedinstvenim povijesnim i arhitektonskim spomenicima, i njihovu okolicu te otoke u sam vrh turističke ponude Hrvatske.
Na području šireg šibenskog područja nalaze se dva potpuno različita nacionalna parka. Nacionalni park Krka pruža doživljaj kanjona rijeke s jezerima i njenim slapovima, dok Nacionalni park Kornati nudi spektakularnu ljepotu otočnog kornatskog arhipelaga uz nezaboravan prizor kamena, mora i tišine. Na rivijeri posjetitelji najpopularnijih klubova u Vodicama i Primoštenu dolaze na svoj račun.
U široj okolici Zadra nalaze se nacionalni park Paklenica, za sve one željne aktivnog odmora, te parkovi prirode Vransko jezero u blizini Biograda na moru i Telašćica na Dugom Otoku čije su prirodne ljepote nezaobilazne. Zanimljive legende i ljepote podmorja oduševit će posjetitelje otoka i otočića zadarskog arhipelaga.
Regija sjeverne Dalmacije pokriva područje od približno 6.600 m2, od otoka Paga na sjeveru do Rogoznice na jugu. U sjevernoj se Dalmaciji nalazi i najviš i vrh Hrvatske, Dinara (1.831m). koji leži na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Dalmatinskom zagorju blizu Knina. Na hrvatskoj strani se nalazi selo Kijevo, a sa te se lokacije pruža impresivan pogled na planinu. Stanovnici vrh često nazivaju Sinjal (Signal), zbog mjernih i signalnih instrumenata koji se nalaze na vrhu, ali ime Dinara, prevladava u zemljopisnim kartama i publikacijama.
Inače je Dinara morfotektonski dio Dinaridskih Alpa, planinskog lanca koji se proteže područjima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku, razdvajajući Jadransko more od Panonske zaravni. Planina Dinara je prirodna granica između mediteranske klime Jadranskog mora i kontinentalne klime u zaleđu planine, što naravno uvjetuje i vegetaciju u tom području. U podnožju planine (300-700 m nadmorske visine) prevladava blaga, topla klima sa suhim ljetima, na južnim padinama koje su okrenute prema Jadranu, vegetacija je rijetka, prevladava makija i nisko raslinje. Ispod visine od 1000 m, klimu karakteriziraju vlažna i topla ljeta, a iznad 1.500 m klima je vlažna sa svježim ljetima, a od studenog do travnja je prekrivena snijegom, koji se negdje može i duže zadržati. Ispod 1.000 m tako prevladavaju travnjaci, koji ponegdje prelaze u borovu šumu na višim visinama, a na bosanskoj strani prelazi u mješovitu šumu hrasta. Šuma bukve i srebrne jele se nalazi iznad te visine, a dalje prevladavaju samo pašnjaci i na ponekom vrhu smreka. Mješovite šume bukve i srebrne jele, s bogatom faunom, karakterizirane su najmanjim temperaturnim promjenama između dana i noći.
Među velikim metropolama regije se nalaze grad Zadar i Šibenik. Zadar ima veliku luku i povezan je trajektnim linijama sa mnogim mjestima Hrvatske. Luka se nalazi na samom ulazu u prekrasni stari grad, gdje ćete sigurno poželjeti duže ostati. Šibenik se nalazi južnije, u zaštićenom zaljevu. Mami mnoge turiste katedralom Sv. Jakova u centru grada, koja je zaštićen spomenik UNESCO-a.
Gotovo 40 % svih otoka u Hrvatskoj se nalazi u ovoj regiji; 383 otoka, otočića i stijena. Nadalje, ova regija nudi 3 nacionalna parka. Nacionalni park Kornati, sa svojih 150 otoka predstavlja pravi raj za nautičare, ali i za ronioce zbog očuvanosti i bogatstva kornatskog podmorja. Sjeverno od Šibenika se prostire nacionalni park Krka, a nacionalni park Paklenica se nalazi između Zadra i Karlobaga.
Gore smo spomenuli neka veća turistička središta Kvarnera, ali zasigurno valja spomenuti i manja središta koja će vam se sigurno svidjeti ovisno o vašim željama i apetitima: Novalja, Pag, Nin, Biograd n/M, Murter, Tisno, Betina, Vodice und Primosten.