Od ukupne površine Nacionalnog parka Plitvička jezera travnjaci (livade i pašnjaci) prostiru se na površini od cca 6 957 ha. Travnjaci su vrlo bogati biljnim vrstama. Bogatstvo biljnim vrstama u Parku može se zahvaliti raznolikosti travnjačkih prostora. Obzirom na ekološke čimbenike imamo nekoliko različitih tipova travnjačke vegetacije.
Da bi se u Parku sačuvalo ovo bogatstvo biljnih vrsta treba njegovati sve zatečene oblike travnjaka kako bi se spriječilo zarastanje tih površina.Travnjaci se održavaju stalnom košnjom, ispašom i kontroliranim paljenjem, a ako izostane bilo koji od navedenih utjecaja čovjeka i životinja na tim površinama dolazi do progresivne sukcesije vegetacije koja se razvija u šikare i šumu pod utjecajem drvenastih vrsta iz susjednih šumskih sastojina.
Proces sukcesije na staništu je relativno dug, ovisi o klimatskim i mnogim drugim faktorima koji vladaju na njemu i oko njega. Promjene vegetacije najprije se uočavaju u postupnoj promjeni sastava biljnih vrsta i broju vrsta koje grade određenu biljnu zajednicu.
Ako se proces obrastanja travnjačkih površina ne zaustavi doći će do osiromašenja biljnim vrstama, a to znači da će se izmijeniti izgled krajolika i neće doći do izražaja šarolikost i raznolikost travnjačkih prostora u svoj njihovoj ljepoti. Osiromašenje biljnim vrstama odraziti će se i na nestanak nekih predstavnika faune (leptir plavac ) koji su svoj životni ciklus vezali uz travnjačke površine i skladno žive u zajednici s pojedinim biljkama.
Obzirom da je posljednjih godina zarastanje – sukcesija travnjačkih površina jako uočljiva potrebno je tom procesu posvetiti punu pažnju i spriječiti daljnje napredovanje.